Statut grada

STATUT GRADA DONJEG MIHOLJCA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug Grada Donjeg Miholjca, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Grada Donjeg Miholjca, način obavljanja poslova, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Donjeg Miholjca.

Članak 2.

Grad Donji Miholjac je jedinica lokalne samouprave na području utvrđenog Zakonom o području županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Članak 3.

Naziv grada je: Grad Donji Miholjac. Sjedište grada je u Donjem Miholjcu, Vukovarska 1/I. Grad Donji Miholjac je pravna osoba.

Članak 4.

Grad Donji Miholjac obuhvaća područje naselja: Donji Miholjac, Golinci, Miholjački Poreč, Radikovci, Rakitovica, Podravski Podgajci i Sveti Đurađ. Granice Grada Donjeg Miholjca idu granicama područja rubnih katastarskih općina odnosno rubnih naselja koja ulaze u njegovo područje. Početna točka je tromeđa k.o. Viljevo, k.o. Donji Miholjac i NR Mađarska. Od početne točke granica Grada ide na istok državnom granicom, rijekom Dravom, do tromeđe k.o. Podgajci Podravski, k.o. Gat i NR Mađarska. Od te točke granica ide na jug po graničnoj liniji k.o. Podgajci Podravski, k.o. Gat do tromeđe k.o. Podgajci Podravski, k.o. Črnkovci i k.o. Gat. Otuda jugozapadnom granicom k.o. Podgajci Podravski i k.o. Črnkovci do tromeđe k.o. Podgajci Podravski, k.o. Bočkinci do tromeđe k.o. Bočkinci. Dalje zapadno granicom k.o. Podgajci Podravski, k.o. bočkinci do tromeđe k.o. Podgajci Podravski k.o. Bočkinci i k.o. Sveti Đurađ. Zatim na jug do rijeke Karašice međom između k.o. Bočkinci i k.o. Sveti Đurađ, zatim Karašicom na zapad to tromeđe k.o. Čamagajevci, k.o. Radikovci i k.o. Sveti Đurađ. Dalje granicom k.o. Čamagajevci, k.o. Radikovci do ceste Radikovci-Čamagajevci, desnom stranom ceste na istok, do prve kuće gdje se lomi na jug do tromeđe k.o. Radikovci, k.o. Čamagajevci i k.o. Šljivoševci. Granica ide dalje do kanala Kurnjak VIII te isti prati prema jugozapadu do kanala Strug pa sve do kanala Slatine te istim prema sjeveru, a potom prema zapadu do kanala Slatine IV, te prema jugu do poljskog makadama – cesta u Kurnjaku te istom do magistralne ceste Donji Miholjac – Našice prema sjeveru do propusta kanala Strug te dalje prema jugu do tromeđe Miholjački Poreč, Šljivoševci, Golinci. Dalje na sjeverozapad granicom k.o. Golinci i k.o. Kućanci do tromeđe (Golinci, Kućanci i Kapelna). Dalje na sjeveroistok do Krašice tj. tromeđe (Golinci, Kapelna, Donji Miholjac). Dalje rijekom karašicom do kraja šume “Karaš”, tj. do mjesta gdje se kanal (k.č.br. 4125) ulijeva u Karašicu. Desnom stranom kanala, tj. rubom šume “Karaš” na sjever do “Jozinaca” tj. puta k.č.br. 4259/2. Južnom stranom puta na jugoistok do kanala k.č.br. 4126/1. Desnom stranom kanala do ceste Donji Miholjac-Ivanovo i nastavlja južnom stranom puta (k.č.br. 4242) do odušnog kanala Drava-Karašica. Dalje odušnim kanalom, tj. granicom k.o. Donji Miholjac i k.o. Viljevo na sjever do početne točke. Granica Grada obilježava se u skladu s posebnim propisima.

II. OBILJEŽJA GRADA

Članak 5.

Grad Donji Miholjac ima svoj povijesni grb, pečat i zastavu. Grb Grada Donjeg Miholjca je povijesni grb Grada Donjeg Miholjca: u plavom sveti Mihael sa štitom u lijevoj, a mačem u desnoj ruci probada zmaja. Zastava je omjera 1:2 bijele boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini. Način i uvjeti upotrebe grba, pečata i zastave Grada Donjeg Miholjca utvrđuju se posebnom odlukom u skladu sa zakonom.

Članak 6.

Zaštitnik Grada Donjeg Miholjca je sveti Mihael Arkanđeo. Grad slavi svoj dan 29. rujna.

III. JAVNA PRIZNANJA

Članak 7.

Za naročite uspjehe na svim područjima gospodarskog i društvenog života od značenja za Grad, građanima i pravnim osobama mogu se dodjeljivati nagrade i druga javna priznanja. Javna priznanja i nagrade mogu se i dodjeljivati državljanima drugih zemalja, prijateljskim gradovima, međunarodnim organizacijama i organizacijama drugih zemalja i njihovim tijelima. Vrste, uvjeti i način dodjeljivanja nagrada, javnih priznanja i počasti propisuju se posebnom odlukom.

Članak 8.

Gradsko vijeće može proglasiti počasnim građaninom Grada Donjeg Miholjca osobe koje su se istakle naročitim zaslugama za Grad. Počasnom građaninu dodjeljuje se posebna povelja Grada. Počast ne daje posebna prava, odnosno obveze i može se opozvati ako se počasni građanin pokaže nedostojnim takve počasti.

IV. SURADNJA SA DRUGIM JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 9.

Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, Grad Donji Miholjac uspostavlja i održava suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

Članak 10.

Gradsko vijeće donosi Odluku o uspostavljanju suradnje, odnosno o sklapanju sporazuma (ugovora, povelje, memoranduma i sl.) o suradnji s pojedinim jedinicama lokalne samouprave, kad ocijeni da postoji dugoročan i trajan interes za uspostavljanje suradnje i mogućnost za njezino razvijanje. Kriteriji za uspostavljanje suradnje te postupak donošenja odluke uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća.

Članak 11.

Sporazum o suradnji Grada Donjeg Miholjca, te općine ili grada druge države objavljuje se u Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca. 

V. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG

Članak 12.

Grad Donji Miholjac je samostalan u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te podliježe samo nadzoru zakonitosti rada i akata tijela Grada Donjeg Miholjca.

Članak 13.

Grad Donji Miholjac u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koje nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:
- uređenje naselja i stanovanje,
- prostorno i urbanističko planiranje, - komunalno gospodarstvo, - brigu o djeci, - socijalnu skrb,
- primarnu zdravstvenu zaštitu, - odgoj i osnovno obrazovanje, - kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
- zaštitu potrošača,
- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
- protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu,
- promet na svom području,
- održavanje javnih cesta,
- izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja, te
- ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Grad Donji Miholjac obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka. Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Gradskog vijeća i Gradonačelnika u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 14.

Grad Donji Miholjac može organizirati obavljanje pojedinih poslova iz članka 13. ovog Statuta zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, osnivanjem zajedničko tijela, zajedničkog upravnog odjela ili službe, zajedničkog trgovačkog društva ili zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom. Odluku o obavljanju poslova na način propisan u stavku 1. ovog članka donosi Gradsko vijeće, temeljem koje se zaključuje sporazum o zajedničkom organiziranju poslova, kojom se uređuju međusobni odnosi u obavljanju zajedničkih poslova.

Članak 15.

Gradsko vijeće Grada Donjeg Miholjca može posebnom odlukom pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga Grada, čije je obavljanje od šireg interesa za građane na području više jedinica lokalne samouprave prenijeti na Osječko-baranjsku županiju, u skladu s njezinim Statutom.

VI. TIJELA GRADA

Članak 16.

Tijela Grada Donjeg Miholjca su: Gradsko vijeće i Gradonačelnik.

1. GRADSKO VIJEĆE

Članak 17.

Gradsko je vijeće predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i ovim Statutom. Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno tijelo nadležno za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga u nadležnosti su Gradskog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u nadležnosti su gradonačelnika. Ako se na način propisan stavkom 2. ovog članka ne može utvrditi nadležno tijelo, poslove i zadaće obavlja Gradsko vijeće.

Članak 18.

Gradsko vijeće donosi:
- Statut Grada,
- Poslovnik o radu,
- odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada,
- proračun i odluku o izvršenju proračuna,
- godišnje izvješće o izvršenju proračuna,
- odluke o privremenom financiranju,
- odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada Donjeg Miholjca čija ukupna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina, odnosno čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000.000,00 kuna,
- donosi odluku o visini iznosa naknade zamjenika gradonačelnika
- volontera - odluku o promjeni granica Grada Donjeg Miholjca,
- uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i službi,
- donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja ocjenjivanja,
- osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad,
- daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ako zakonom ili odlukom o osnivanju nije drukčije propisano,
- donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, u skladu s općim aktom i zakonom,
- raspisuje lokalni referendum,
- bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća,
- bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Gradskog vijeća,
- donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja,
- imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama Gradskog vijeća,
- donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim aktima.

Članak 19.

Gradsko vijeće ima predsjednika i prvog i drugog podpredsjednika. Prvi i drugi podpredsjednik se, u pravilu, biraju sukladno stranačkoj strukturi Gradskog vijeća. Funkcija predsjednika i podpredsjednika vijeća počasna je i za to obnašanje funkcije ne primaju plaću. Predsjednik i podpredsjednici imaju pravo na naknadu troškova sukladno posebnoj odluci Gradskog vijeća.

Članak 20.

Predsjednik Gradskog vijeća:
1. zastupa Gradsko vijeće,
2. saziva i organizira, te predsjedava sjednicama Gradskog vijeća,
3. predlaže dnevni red Gradskog vijeća,
4. upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,
5. brine o postupku donošenja odluka i općih akata,
6. održava red na sjednici Gradskog vijeća
7. usklađuje rad radnih tijela,
8. potpisuje odluke i akte koje donosi Gradsko vijeće,
9. brine o suradnji Gradskog vijeća i Gradonačelnika,
10. brine o zaštiti prava vijećnika,
11. obavlja i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom Gradskog vijeća.

Članak 21.

Gradsko vijeće čini 19 vijećnika. Mandat članova Gradskog vijeća traje 4 godine. Funkcija člana Gradskog vijeća je počasna i za to vijećnik ne prima plaću. Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća. Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Članak 22.

Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:
- ako podnese ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Gradskog vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije njezinog podnošenja,
- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke,
- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude,
- ako odjavi prebivalište s područja Grada Donjeg Miholjca, danom odjave prebivališta,
- ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka,
- smrću.

Članak 23.

Vijećnik ima prava i dužnosti:
- sudjelovati na sjednicama Gradskog vijeća,
- raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća,
- predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata,
- postavljati pitanja iz djelokruga rada Gradskog vijeća,
- postavljati pitanja gradonačelniku i zamjenicima gradonačelnika,
- sudjelovati na sjednicama radnih tijela Gradskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,
- tražiti i dobiti podatke potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, od tijela Grada, te s tim u svezi, koristiti njihove stručne i tehničke usluge. Vijećnik ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu Gradskog vijeća. Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni određeni u skladu s pozitivnim propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika. Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđene odredbama zakona, ovog Statuta i Poslovnika Gradskog vijeća.

Članak 24.

Poslovnikom Gradskog vijeća iscrpnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja, rad i tijek sjednice, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Gradskom vijeću, postupak izbora i razrješenja, te druga pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća. 

1.1. RADNA TIJELA

Članak 25.

Radna tijela Gradskog vijeća su:
- Povjerenstvo za izbor i imenovanja,
- Odbor za Statut i Poslovnik
- Mandatna komisija

Članak 26.

Povjerenstvo za izbor i imenovanja predlaže:
- izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća,
- izbor i razrješenje članova radnih tijela Gradskog vijeća,
- imenovanje i razrješenje i drugih osoba, određenih ovim Statutom i drugim odlukama Gradskog vijeća,
- propise o primanjima vijećnika, te naknade troškova vijećnicima za rad u Gradskom vijeću. Povjerenstvo za izbor i imenovanja ima predsjednika i 6 članova.

Članak 27.

Odbor za Statut i Poslovnik:
- predlaže Statut Grada i Poslovnik Gradskog vijeća,
- predlaže pokretanje postupka za izmjenu Statuta, odnosno Poslovnika Gradskog vijeća,
- obavlja i druge poslove određene ovim Statutom. Odbor za Statut i Poslovnik ima predsjednika i 2 člana.

Članak 28.

Mandatno komisija:
- na konstituirajućoj sjednici obavještava Gradsko vijeće o provedenim izborima za Gradsko vijeće i imenima izabranih vijećnika, temeljem objavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o provedenim izborima,
- obavještava Gradsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,
- obavještava Gradsko vijeće o mirovanju mandata vijećnika i o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,
- obavještava Gradsko vijeće o prestanku mirovanja mandata vijećnika,
- obavještava Gradsko vijeće o prestanku mandata kad se ispune zakonom predviđeni uvjeti i obavještava Gradsko vijeće da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika. Mandatna komisija ima predsjednika i 2 člana.

Članak 29.

Gradsko vijeće može uz radna tijela osnovana ovim Statutom osnivati druga stalna i povremena radna tijela radi proučavanja i razmatranja drugih pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća, pripreme prijedloga odluka i drugih akata, davanja mišljenja i prijedloga u svezi s pitanjima koja su na dnevnom redu Gradskog vijeća. Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuje Gradsko vijeće posebnim odlukama.

1.2. TAJNIK GRADA

Članak 30.

Grad ima tajnika. Tajnik rukovodi stručnom službom, pomaže Gradonačelniku i predsjedniku Gradskog vijeća u pripremanju sjednica u savjetodavnom svojstvu te se brine i odgovoran je za zakonitost rada i akata Gradskog vijeća, Gradonačelnika te njihovih radnih tijela. Tajnika imenuje Gradonačelnik, a nakon provedenog javnog natječaja.

2. GRADONAČELNIK

Članak 31.

Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada. Mandat gradonačelnika traje četiri godine. U obavljanju izvršne vlasti gradonačelnik:
- priprema prijedloge općih akata,
- izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća,
- utvrđuje prijedlog proračuna Grada i izvršenje proračuna,
- upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Grada u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktom Gradskog vijeća,
- odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada Donjeg Miholjca čija pojedinačna vrijednost na prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka utvrđenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000.000,00 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
- upravlja prihodima i rashodima Grada,
- upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Grada,
- brine se o tekućoj likvidnosti gradskog proračuna i poduzima mjere za osiguranje likvidnosti,
- odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač Grad, u iznosu do 500.000,00 kuna
- donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Grada,
- imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela,
- imenuje i razrješava unutarnjeg revizora,
- utvrđuje plan prijma u službu u upravna tijela Grada,
- predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,
- može povjeriti izradu urbanističkih planova uređenja i obavljanja drugih poslova prostornog uređenja Zavodu za prostorno uređenje velikog grada,
- razmatra i utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana,
- obavlja poslove gospodarenja nekretninama do osnivanja fonda za gospodarenje nekretninama,
- imenuje i razrješava upravitelja vlastitog pogona,
- donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanju natječaja za obavljanje komunalnih djelatnosti,
- sklapa ugovor o koncesiji za obavljanje komunalnih djelatnosti,
- donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanja natječaja za obavljanje komunalnih djelatnosti na temelju ugovora i sklapa ugovor o povjeravanju poslova,
- daje prethodnu suglasnost na izmjenu cijena komunalnih usluga,
- do kraja ožujka tekuće godine podnosi Gradskom vijeću izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture i Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za prethodnu godinu,
- utvrđuje uvjete, mjerila i postupak za određivanje reda prvenstva za kupnju stana iz programa društveno poticane stanogradnje,
- provodi postupak natječaja i donosi odluku o najpovoljnijoj ponudi za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća o poslovnim prostorima,
- organizira zaštitu od požara na području Grada i vodi brigu o uspješnom provođenju i poduzimanju mjera za unapređenje zaštite od požara,
- usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni Gradu,
- nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave,
- daje mišljenja o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,
- obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,
- radi proučavanja i razmatranja pojedinih područja iz svoje djelatnosti, pripremu i predlaganje odluka i drugih akata osniva stalna i povremena savjetodavna i druga radna tijela,
- donosi odluke o početku postupka javne nabave,
- obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima.

Gradonačelnik je dužan izvijestiti Gradsko vijeće o danim suglasnostima za zaduživanje iz stavka 3. alineje 8. ovog članka tromjesečno do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje.

Članak 32.

Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada.

Članak 33.

Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine. Gradsko vijeće može, osim izvješća iz stavka 1. ovog članka, od gradonačelnika tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga. Gradonačelnik podnosi izvješće po zahtjevu iz stavka 2. ovog članka u roku 30 dana od dana primitka zahtjeva. Ako jedan zahtjev sadržava veći broj različitih pitanja, rok za podnošenje izvješća iznosi 60 dana od dana primitka zahtjeva. Gradsko vijeće ne može zahtijevati od gradonačelnika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka roka od 6 mjeseci od prije podnesenog izvješća o istom pitanju.

Članak 34.

Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada:
- ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, te zatražiti od Gradskog vijeća da u roku 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako Gradsko vijeće to ne učini, gradonačelnik je dužan u roku osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, te čelnika tijela resornog ministarstva, ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne samouprave,
- ima pravo obustaviti od primjene akt Mjesnog odbora ako ocijeni da je taj akt u suprotnosti sa zakonom, Statutom i općim aktima Gradskog vijeća.

Članak 35.

Gradonačelnik ima dva zamjenika, koji zamjenjuju gradonačelnika u slučaju dulje odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti.

Članak 36.

Gradonačelnik može obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjenicima, ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje. Zamjenici gradonačelnika dužni su u slučaju iz stavka 1. ovog članka pridržavati se uputa gradonačelnika.

Članak 37.

Gradonačelnik dužnost obavlja profesionalno.

Članak 38.

Gradonačelniku i zamjenicima gradonačelnika mandat prestaje po sili zakona:
- danom podnošenja ostavke,
- danom pravomoćnosti odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,
- danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen radi počinjenja kaznenog djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, Republike Hrvatske i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,
- danom odjave prebivališta s područja jedinice,
- danom prestanka hrvatskog državljanstva,
- smrću.

Gradsko vijeće u roku od 8 dana obavještava Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata gradonačelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog gradonačelnika. Ako mandat gradonačelnika prestaje u godini u kojoj se održavaju redoviti izbori, a prije njihovog održavanja, dužnost gradonačelnika do kraja mandata obavlja zamjenik gradonačelnika.

Članak 39.

Gradonačelnik i njegovi zamjenici mogu se razriješiti u slučajevima i u postupku propisanom člankom 48. ovog Statuta. Ako na referendumu bude donesena odluka o razrješenju gradonačelnika i njegovih zamjenika, mandat im prestaje danom objave rezultata referenduma, a Vlada Republike Hrvatske imenuje povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti gradonačelnika.

VII. UPRAVNA TIJELA

Članak 40.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Donjeg Miholjca, utvrđenih zakonom i ovim Statutom, te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom preneseni na Grad, ustrojavaju se upravna tijela Grada. Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća. Upravna tijela ustrojavaju se kao upravni odjeli i službe (u nastavku teksta: upravna tijela). Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik.

Članak 41.

Upravna tijela u područjima za koje su ustrojena i u okviru djelokruga utvrđenog posebnom odlukom, neposredno izvršavaju i nadziru provođenje općih i pojedinačnih akata tijela Grada, te u slučaju neprovođenja općeg akta poduzimaju propisane mjere.

Članak 42.

Upravna tijela samostalna su u okviru svog djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovorni su gradonačelniku.

Članak 43.

Sredstva za rad upravnih tijela, osiguravaju se u Proračunu Grada Donjeg Miholjca, Državnom proračunu i iz drugih prihoda u skladu sa zakonom.

VIII. JAVNE SLUŽBE

Članak 44.

Grad Donji Miholjac u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba.

Članak 45.

Grad Donji Miholjac osigurava obavljanje djelatnosti iz članka 44. ovog Statuta osnivanjem trgovačkih društava, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona. U trgovačkim društvima u kojima Grad Donji Miholjac ima udjele ili dionice, gradonačelnik je član skupštine društva. Obavljanje određenih djelatnosti Grad Donji Miholjac može povjeriti drugim pravnim i fizičkim osobama temeljem ugovora o koncesiji.

IX. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU

Članak 46.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 47.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Statuta Grada, o prijedlogu općeg akta, radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja Grada kao i o drugim pitanjima određenim zakonom. Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 1. ovog članka može, temeljem odredaba zakona i ovog Statuta dati jedna trećina članova Gradskog vijeća, gradonačelnik, polovina mjesnih odbora na području Grada i 20% birača upisanih u popis birača Grada.

Članak 48.

Referendum se može raspisati radi razrješenja gradonačelnika i njegovih zamjenika u slučajevima i na način propisan zakonom.

Članak 49.

Gradsko vijeće dužno je razmotriti podneseni prijedlog za raspisivanje referenduma, najkasnije u roku 30 dana od dana prijma prijedloga. Ako Gradsko vijeće ne prihvati prijedlog za raspisivanje referenduma, a prijedlog su dali birači sukladno Zakonu, Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od zaprimanja prijedloga.

Članak 50.

Odluka o raspisivanju referenduma sadržava naziv tijela koje raspisuje referendum, područje za koje se raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem će birači odlučivati, obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati te dan održavanja referenduma.

Članak 51.

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području Grada Donjeg Miholjca, odnosno na području za koje se raspisuje referendum i upisani su u popis birača.

Članak 52.

Odluka donesena na referendumu o pitanjima iz članka 47. ovog Statuta obvezatna je za Gradsko vijeće.

Članak 53.

Postupak provođenja referenduma i odluke donesene na referendumu podliježu nadzoru zakonitosti općih akata, kojeg provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Članak 54.

Gradsko vijeće može tražiti mišljenje od zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada kao i o drugim pitanjima određenim zakonom. Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovog članka može dati jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća i Gradonačelnik. Gradsko vijeće dužno je razmotriti prijedlog iz stavka 2. ovog članka u roku 60 dana od dana zaprimanja prijedloga. Odlukom iz stavka 2. ovog članka određuju se pitanja o kojima će se tražiti mišljenje od zborova građana te vrijeme u kojem se mišljenje treba dostaviti.

Članak 55.

Zbor građana saziva predsjednik Gradskog vijeća u roku 15 dana od dana donošenja odluke Gradskog vijeća. Za pravovaljano izjašnjavanje na zboru građana potrebna je prisutnost najmanje 5% birača upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor građana. Izjašnjavanje građana na zboru građana je javno, a odluke se donose većinom glasova prisutnih građana.

Članak 56.

Građani imaju pravo predlagati Gradskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanja određenog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća. Gradsko vijeće raspravlja o prijedlogu iz stavka 1. ovog članka, ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača Grada. Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima, najkasnije u roku 3 mjeseca od prijma prijedloga.

Članak 57.

Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada Donjeg Miholjca kao i na rad njegovih upravnih tijela, te na neprofesionalan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih građanskih prava i dužnosti. Na podnesene predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada Donjeg Miholjca, odnosno pročelnik upravnog tijela dužan je odgovoriti u roku 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe. Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka osigurava se uspostavljanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe, neposrednim komuniciranjem s ovlaštenim predstavnicima tijela Grada, te ako za to postoje tehničke pretpostavke net meetingom i chatom. 

X. MJESNA SAMOUPRAVA

Članak 58.

Na području Grada Donjeg Miholjca osnivaju se mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima. Mjesni odbori osnivaju se za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način prema postupku propisanim zakonom, ovim Statutom i posebnom odlukom Gradskog vijeća, kojom se iscrpnije uređuje postupak i način izbora tijela mjesnog odbora. Mjesni odbor je pravna osoba.

Članak 59.

Mjesni odbori na području Grada Donjeg Miholjca su:
Mjesni odbor Donji Miholjac, za područje naselja Donji Miholjac,
Mjesni odbor Sveti Đurađ, za područje naselja Sveti Đurađ,
Mjesni odbor Podravski Podgajci, za područje naselja Podravski Podgajci,
Mjesni odbor Rakitovica, za područje naselja Rakitovica,
Mjesni odbor Miholjački Poreč, za područje naselja Miholjački Poreč,
Mjesni odbor Radikovci, za područje naselja Radikovci,
Mjesni odbor Golinci, za područje naselja Golinci.
Područje i granice mjesnih odbora za temelju Zakona određuju se posebnom odlukom Gradskog vijeća i prikazuju se na kartografskom prikazu koji je sastavni dio te odluke.

Članak 60.

Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora može dati 10% građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog odbora, organizacije i udruženja građana, te gradonačelnik. U slučaju da prijedlog iz stavka 1. ovog članka daju građani ili njihove organizacije i udruženja, prijedlog se dostavlja u pisanom obliku gradonačelniku.

Članak 61.

Gradonačelnik u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga utvrđuje da li je prijedlog podnesen na način i po postupku utvrđenim zakonom i ovim Statutom. Ako gradonačelnik utvrdi da prijedlog nije podnesen na propisani način i po propisanom postupku, obavijestit će predlagatelja i zatražiti da u roku od 15 dana dopuni prijedlog za osnivanje mjesnog odbora. Pravovaljani prijedlog gradonačelnik upućuje Gradskom vijeću, koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku 60 dana od prijma prijedloga.

Članak 62.

U prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora navode se podaci o predlagatelju, području i granicama mjesnog odbora, sjedište mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora te zadaci i izvori financiranja mjesnog odbora.

Članak 63.

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članak 64.

Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju prebivalište na tom području, koji imaju biračko pravo na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine. Izbornu jedinicu za izbor članova vijeća mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora. Postupak izbora vijeća mjesnog odbora uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća uz shodnu primjenu odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Članak 65.

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje gradonačelnik.

Članak 66.

Vijeće mjesnog odbora ima, uključujući i predsjednika, 5-7 članova. Broj članova vijeća mjesnih odbora određuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća. Za članove vijeća mjesnog odbora može biti hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području mjesnog odbora.

Članak 67.

Vijeće mjesnog odbora bira predsjednika vijeća iz svog sastava tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine. Predsjednik vijeća predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovoran je vijeću mjesnog odbora i gradonačelniku.

Članak 68.

Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu, financijski plan i godišnji obračun, te obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i odlukama Gradskog vijeća i Gradonačelnika.

Članak 69.

Programom rada utvrđuju se zadaci mjesnog odbora, osobito glede vođenja brige o uređenju područja mjesnog odbora, provođenjem manjih komunalnih akcija kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora, vođenju brige o poboljšavanju zadovoljavanja lokalnih potreba građana u području zdravstva, socijalne skrbi, kulture, športa i drugih lokalnih potreba na svom području.

Članak 70.

Pravilima mjesnog odbora iscrpnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja i rad vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti članova vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika vijeća mjesnog odbora, način odlučivanja, te druga pitanja od značenja za rad mjesnog odbora.

Članak 71.

Prihode mjesnog odbora čine prihodi od pomoći i dotacija pravnih i fizičkih osoba, te prihodi koje posebnom odlukom utvrdi Gradsko vijeće.

Članak 72.

Vijeće mjesnog odbora, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana, te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značenja, može sazivati zborove građana. Zbor građana može se sazvati i za dio područja mjesnog odbora koji čini zasebnu cjelinu.

Članak 73.

Stručne i administrativne poslove za potrebe mjesnog odbora obavljaju upravna tijela Grada na način propisan općim aktom kojim se uređuje ustrojstvo i način rada upravnih tijela Grada.

Članak 74.

Inicijativu i prijedlog za promjenu područja mjesnog odbora mogu dati tijela mjesnog odbora i Gradonačelnik.

Članak 75.

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja Gradonačelnik. Gradonačelnik može u postupku provođenja nadzora nad zakonitošću rada mjesnog odbora raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši odredbe ovog Statuta, pravila mjesnog odbora i ne izvršava povjerene mu poslove.

XI. IMOVINA I FINANCIRANJE GRADA

Članak 76.

Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju Gradu Donjem Miholjcu, čine imovinu Grada Donjeg Miholjca.

Članak 77.

Imovinom Grada upravljaju Gradonačelnik i Gradsko vijeće u skladu s odredbama ovog Statut

a pažnjom dobrog domaćina. Gradonačelnik u postupku upravljanja imovinom Grada donosi pojedinačne akte glede upravljanja imovinom, na temelju općeg akta Gradskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada.

Članak 78.

Grad Donji Miholjac ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi Grada Donjeg Miholjca su:
- gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Gradskog vijeća,
- prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinskih prava,
- prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada, odnosno u kojima Grad ima udjele ili dionice,
- prihodi od koncesija,
- novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Grad Donji Miholjac u skladu sa zakonom,
- udjel u zajedničkim porezima sa Osječko-baranjskom županijom i Republikom Hrvatskom, te dodatni udjel u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu,
- sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu,
- drugi prihodi određeni zakonom.

Članak 79.

Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja Grada Donjeg Miholjca iskazuju se u proračunu Grada Donjeg Miholjca. Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazani po izvorima iz kojih potječu. Svi izdaci proračuna moraju biti utvrđeni uproračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.

Članak 80.

Proračun Grada Donjeg Miholjca i odluka o izvršenju proračuna donosi se za proračunsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen. Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci, koja počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca.

Članak 81.

Gradsko vijeće donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu na način i u rokovima propisanim zakonom. Ako se proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Gradsko vijeće donosi odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najdulje za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.

Članak 82.

Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda. Uravnoteženje proračuna provodi se izmjenama i dopunama proračuna po postupku propisanim za donošenje proračuna.

Članak 83.

Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijeće. Zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava Grada nadzire Ministarstvo financija. 

XII. AKTI GRADA

Članak 84.

Gradsko vijeće na temelju prava i ovlasti utvrđenih zakonom i ovim Statutom, donosi Statut, Poslovnik, proračun, odluku o izvršenju proračuna, odluke i druge opće akte i zaključke. Gradsko vijeće donosi rješenja i druge pojedinačne akte, kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinačnim stvarima.

Članak 85.

Gradonačelnik u poslovima iz svog djelokruga donosi odluke, zaključke, pravilnike, te opće akte kada je za to ovlašten zakonom ili općim aktom Gradskog vijeća. Članak 86. Radna tijela Gradskog vijeća donose zaključke i preporuke.

Članak 87.

Gradonačelnik osigurava izvršenje općih akata iz članka 84 ovog Statuta, na način i u postupku propisanom ovim Statutom te obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela.

Članak 88.

Upravna tijela Grada u izvršavanju općih akata Gradskog vijeća donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovog članka, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu Osječko-baranjske županije. Na donošenje pojedinačnih akata sukladno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku i drugih propisa. U izvršavanju općih akata Gradskog vijeća pojedinačne akte donose i pravne osobe kojima su odlukom Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti.

Članak 89.

Protiv pojedinačnih akata Gradskog vijeća i gradonačelnika kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

Članak 90.

Nadzor nad zakonitošću općih akata Gradskog vijeća u njegovom samoupravnom djelokrugu obavlja ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu.

Članak 91.

Opći se akti, prije nego što stupe na snagu, objavljuju u „Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca“. Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga, općim aktom propisano da opći akt stupa na snagu danom objave. Opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.

XIII. JAVNOST RADA

Članak 92.

Rad Gradskog vijeća, Gradonačelnika i upravnih tijela Grada je javan.

Članak 93.

Javnost rada Gradskog vijeća osigurava se:
- javnim održavanjem sjednica,
- izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,
- objavljivanjem općih akata i drugih akata u službenom glasilu Grada Donjeg Miholjca i na web stranicama Grada Donjeg Miholjca. Javnost rada Gradonačelnika osigurava se:
- odžavanjem redovitih mjesečnih konferencija za medije,
- izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,
- objavljivanjem općih akata i drugih akata u službenom glasilu Grada Donjeg Miholjca i na web stranicama Grada Donjeg Miholjca.
Javnost rada upravnih tijela Grada osigurava se izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 94.

Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća, Gradnačelnik i Odbor za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća. Prijedlog mora biti obrazložen, a podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća. Gradsko vijeće, većinom glasova svih vijećnika, odlučuje hoće li pristupiti raspravi o predloženoj promjeni Statuta. Ako se ni nakon ponovljene rasprave ne donese odluka da će se pristupiti raspravi o predloženoj promjeni, isti se prijedlog ne može ponovno staviti na dnevni red Gradskog vijeća, prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu.

Članak 95.

Odbor za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća, može predložiti promjene Statuta, radi usklađivanja sa zakonom, bez prethodne rasprave.

Članak 96.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca. Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Grada Donjeg Miholjca („Službeni glasnik Grada Donjeg Miholjca“ br. 3/98, 2/01, 10/01, 11/02, 4/05, 3/06. i 10/06.).


PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:
Damir Kupanovac, v.r.

 

U Službenom glasniku br. 7/09. objavljena je

STATUTARNA ODLUKA

o izmjenama Statuta Grada Donjeg Miholjca

Članak 1.

            U članku 13. st. 1. Statuta Grada Donjeg Miholjca ("Službeni glasnik Grada D.Miholjca" br. 3/09.) alineja 14 briše se, te alineja 15 postaje alineja 14.

Članak 2.

            Članak 30. Statuta Grada D.Miholjca briše se u cijelosti.

Članak 3.

            U članku 38. st. 3. Statuta riječ „redoviti“ zamjenjuje se rječju „redovni“

Članak 4.

            Ova Statutarna odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca".

 

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:

Damir Kupanovac,v.r.

 

U Službenom glasniku br. 2/13 objavljena je

STATUTARNA ODLUKA

o izmjenama Statuta Grada Donjeg Miholjca

Članak 1.

U članku 18. stavku 1. Statuta Grada Donjeg Miholjca alineja 11 briše se, te alineja 12 postaje alineja 11.

Članak 2.

Članak 19. mijenja se i glasi:

«Gradsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika.

Jedan potpredsjednik se bira iz reda predstavničke većine, a drugi iz reda predstavničke manjine na njihov prijedlog.

Funkcija predsjednika i potpredsjednika vijeća počasna je i za to obnašanje funkcije ne primaju plaću.

Predsjednik i potpredsjednici imaju pravo na naknadu troškova sukladno posebnoj odluci Gradskog vijeća.»

Članak 3.

U članku 21. stavku 1. brojka 19 zamjenjuje se brojkom 15.

Članak 4.

Članak 22. mijenja se i glasi:

«Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:

- ako podnese ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Gradskog vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije njezinog podnošenja,

- ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnosti, danom pravomoćnosti sudske odluke,  

- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude,

- ako mu prestane prebivalište s područja Grada Donjeg Miholjca, danom prestanka prebivališta,

- ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo,

- smrću.»

Članak 5.

U članku 23. stavak 2. mijenja se i glasi:

«Vijećnik ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama Gradskog vijeća.»

Članak 6.

U članku 31. stavku 2 iza alineje 33, dodaje se alineja 34:

«- imenuje i razrješuje predstavnike Grada u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.»

Alineja 34, postaje alineja 35.

Članak 7.

Članak 34. mijenja se i glasi:

«Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada :

- ima pravo obustaviti od primjene opći akt gradskog vijeća ako ocjeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis. Odluku o obustavi akta donijet će u roku 8 dana od dana donošenja općeg akta. Gradonačelnik ima prao zatražiti od Gradskog vijeća da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu. Ako gradsko vijeće ne otkloni uočene nedostatke Gradonačelnik je dužan bez odgode o tome obavijestiti predstojnika Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta.

- ima pravo obustaviti od primjene akt Mjesnog odbora ako ocijeni da je akt u suprotnosti sa zakonom, Statutom i općim aktima Gradskog vijeća.»

Članak 8.

U članku 35. riječ «dva» zamjenjuje se s riječju «jedan».

Članak 9.

U članku 36. stavku 1 riječ «zamjenicima» se zamjenjuje s riječi «zamjeniku».

Stavak 2. mijenja se i glasi:

«Zamjenik gradonačelnika dužan je u slučaju iz stavka 1. ovog članka pridržavati se uputa gradonačelnika.»

Članak 10.

Članak 38. mijenja se i glasi:

«Gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika mandat prestaje po sili zakona:

- danom dostave pisane ostavke,

- danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,

- danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca,

- danom prestanka prebivališta na području Grada

- danom prestanka hrvatskog državljanstva

- smrću.

Pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose će u roku osam dana o prestanku mandata gradonačelnika obavijestiti Vladu Republike Hrvatske radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog gradonačelnika.

Ako je prestanak mandata gradonačelnika nastupio prije isteka dvije godine mandata u Gradu će se raspisati prijevremeni izbori za gradonačelnika i njegovog zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika će obnašati njegov zamjenik koji je zajedno izabran s njim. Ako je mandat prestao i zamjeniku gradonačelnika, do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Ako je prestanak mandata gradonačelnika nastupio nakon isteka dvije godine mandata, neće se raspisivati prijevremeni izbori za gradonačelnika, a dužnost gradonačelnika do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je zajedno izabran s njim.

Ako za vrijeme trajanja mandata gradonačelnika prestane mandat samo njegovom zamjeniku neće se raspisati prijevremeni izbori za zamjenika gradonačelnika.»

Članak 11.

U članku 39. stavku 1. riječi «njegovi zamjenici» zamjenjuju se riječima «njegov zamjenik».

U stavku 2. riječi «njegovi zamjenici» zamjenjuju se riječima «njegov zamjenik».

Članak 12.

U članku 47. stavku 2. riječi «polovina mjesnih odbora» zamjenjuje se riječima «većina mjesnih odbora».

Članak 13.

U članku 48. riječi «njegovih zamjenika» zamjenjuje se riječima «njegovog zamjenika».

Članak 14.

Članak 49. mijenja se i glasi:

Ako je raspisivanje referenduma predložila jedna trećima članova gradskog vijeća, gradonačelnik ili većina mjesnih odbora, Gradsko vijeće je dužno izjasniti se o podnesenom prijedlogu te ako prijedlog prihvati donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga.

Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% od ukupnog broja birača u Gradu, Gradsko vijeće će dostaviti u roku osam dana zaprimljeni prijedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu radi utvrđivanja ispravnosti.

Gradsko vijeće će u roku od 30 dana od zaprimanja odluke ako je prijedlog bio ispravan raspisati referendum.

Članak 15.

U članku 54. stavku 4. brojka 2 zamjenjuje se brojkom 3.

Članak 16.

U članku 55. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

«Mišljenje dobiveno od mjesnih zborova građana ne obvezuje Gradsko vijeće»

Članak 17.

U članku 56. stavku 3. riječ «prijma» zamjenjuje se riječju «prijema».

Članak 18.

U članku 64. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi «za člana vijeća mjesnog odbora može biti izabran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora čije se vijeće bira».

Stavak 2. postaje stavak 3., dok stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 19.

Članak 65. mijenja se i glasi.

«Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje Gradsko vijeće».

Članak 20.

Iza članka 78. dodaje se članak 78.a

«Temeljni financijski akt Grada je proračun.

Gradonačelnik je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna, te predlaže Gradskom vijeću donošenje proračuna.

Proračun Grada dostavlja se Ministarstvu financija u skladu s posebnim zakonom».

Članak 21.

Ovlašćuje se Odbor za Statut i Poslovnik da utvrdi i izda pročišćeni tekst Statuta.

Članak 22.

Ova Statutarna odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca»

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:

Damir Kupanovac,v.r.

 

U Službenom glasniku br. 6/13 objavljena je

STATUTARNA ODLUKA

o izmjenama Statuta Grada Donjeg Miholjca

Članak 1.

U Statutu Grada Donjeg Miholjca iza članka 29. dodaje se točka 1.2. TAJNIK GRADA novi članak 29a koji glasi:

„Grad Donji Miholjac ima tajnika.

Tajnik Grada organizira i usklađuje obavljanje stručnih i drugih poslova neposredno vezanih za rad Gradskog vijeća i Gradonačelnika te njihovih radnih tijela. Sudjeluje                    na         sjednicama                    Gradskog                vijeća           i             sastancima     Gradonačelnika   u savjetodavnom svojstvu  te  se  brine  i  odgovoran  je  za  zakonitost  rada  i  akata Gradskog vijeća, Gradonačelnika te njihovih radnih tijela. Brine o izvršavanju zadataka koji se odnose na rad lokalne samouprave.

Tajnik koordinira rad Gradske uprave, službi i ustanova koje obavljaju poslove od posebnog interesa za Grad.

Tajnika Grada imenuje i razrješuje Gradonačelnik po raspisanom natječaju. Tajnik svoju dužnost obavlja profesionalno uz dužnost pročelnika upravnog

odjela nadležnog za stručne, administrativno-tehničke i druge poslove u  svezi s radom Gradskog vijeća, Gradonačelnika i radnih tijela.“

Članak 2.

Ova  Statutarna  odluka  stupa  na  snagu  osmog  dana  od  dana  objave  u

„Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca“.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:

Ivan Kožić,dipl.ing.polj.,v.r.

 

U Službenom glasniku br. 7/09 objavljen je

POSLOVNIK

GRADSKOG VIJEĆA GRADA DONJEG MIHOLJCA

            I.  UVODNE ODREDBE

Članak 1.

            Unutarnje ustrojstvo i način rada Gradskog vijeća Grada Donjeg Miholjca (u daljnjem tekstu: Vijeće) uređuje se Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Statutom Grada i ovim Poslovnikom.

Članak 2.

            Ovim Poslovnikom uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada Vijeća i to:

-           postupak konstituiranja Vijeća,

-           početak obavljanja vijećničke dužnosti i prestanak mandata vijećnika,

-           prava i dužnosti vijećnika,

-           postupak izbora i imenovanja u Vijeću,

-           prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Vijeća,

-           djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Vijeća,

-           način rada i odlučivanja Vijeća,

-           druga pitanja od značaja za rad Vijeća.

 

II. KONSTITUIRANJE GRADSKOG VIJEĆA, POČETAK OBAVLJANJA
    VIJEĆNIČKE DUŽNOSTI I PRESTANAK MANDATA VIJEĆNIKA

Članak 3.

            Konstituiranje Vijeća obavlja se u skladu s odredbama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 4.

            Vijeće je konstituirano danom održavanja prve sjednice Vijeća, uz uvjet da tom zasjedanju nazoči većina ukupnog broja vijećnika.

Članak 5.

            Privremeni predsjedatelj Vijeća, do izbora predsjednika Vijeća, je najstariji izabrani vijećnik.

            Nakon otvaranja sjednice na prijedlog predsjedatelja vijećnici biraju zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika.

            Privremeni predsjedatelj obavlja proziv vijećnika s liste vijećnika koju je sačinilo Gradsko izborno povjerenstvo, te obavještava vijećnike o broju nazočnih vijećnika sjednici i o tome koji su ga vijećnici obavijestili da su spriječeni prisustvovati sjednici.

            Vijećnik počinje obavljati dužnost vijećnika danom konstituiranja Vijeća, a zamjenik vijećnika danom ostavke vijećnika podnesene Vijeću.

Članak 6.

            Privremeni predsjedatelj konstatira da je uz poziv na konstituirajuću sjednicu priložen i prijedlog dnevnog reda sjednice.

            Na prijedlog privremenog predsjedatelja ili vijećnika dnevni red se može mijenjati na način što pojedine točke dnevnog reda mogu zamijeniti mjesta, što će se izostaviti pojedine točke ili dnevni red dopuniti novim točkama.

            O svakoj predloženoj izmjeni glasuje se posebno. Glasovanje se provodi javnim izjašnjavanjem vijećnika dizanjem ruku "za" ili "protiv" prijedloga.

            Prijedlog za izmjenu dnevnog reda usvojen je kad je za njega glasovala većina nazočnih vijećnika.

            Nakon glasovanja iz prethodnog stavka, predsjedatelj Vijeća daje na usvajanje dnevni red u cjelini. Glasovanje se provodi na način iz stavka 3.

            Dnevni red je u cjelini usvojen kad je za njega glasovala većina nazočnih vijećnika.

Članak 7.

            Vijeće ima Mandatnu komisiju.

            Mandatna komisija ima predsjednika i dva člana.

            Predsjednika i članove Mandatne komisije bira Vijeće na prijedlog najmanje tri vijećnika.

            O svakom se prijedlogu glasuje posebno.

            Vijećnik smije glasovati samo za jedan od ponuđenih prijedloga.

            Glasovanje se provodi javnim izjašnjavanjem vijećnika dizanjem ruku "za" ili "protiv" prijedloga odnosno „suzdržan“.

            Za predsjednika i članove Mandatne komisije izabrani su vijećnici koji su dobili najveći broj glasova.

Članak 8.

            Mandatna komisija, odnosno njen predsjednik:

-           na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Vijeće o provedenim izborima za Gradsko vijeće i imenima izabranih članova Vijeća, podnesenim ostavkama na člana Vijeća, podnesenim zahtjevima za stavljanje u mirovanje mandata zbog nespojivosti obnašanja dužnosti, te o zamjenicima članova koji umjesto njih otpočinju obavljati dužnost člana Vijeća;

- na ostalim sjednicama Vijeća, a prema ukazanoj potrebi podnosi izvješće vijeću o podnesenim ostavkama na dužnost člana Vijeća, zahtjevima za mirovanje mandata, kao i o zamjenicima članova koji umjesto njih počinju obavljati dužnost vijećnika.

Članak 9.

            Nakon izvješća predsjednika Mandatne komisije o provedenim izborima, privremeni predsjedatelj pozvat će vijećnike da daju pred Vijećem prisegu.

            Tekst prisege glasi:

            “Prisežem da ću prava i obveze vijećnika Gradskog vijeća Grada Donjeg Miholjca obavljati savjesno i odgovorno radi gospodarskog, socijalnog i kulturnog probitka grada, Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske, da ću se u obavljanju dužnosti vijećnika pridržavati Ustava, zakona i Statuta Grada i da ću štiti ustavni poredak Republike Hrvatske.”

            Tekst prisege izgovara predsjedatelj, a nakon izrečenog cijelog teksta vijećnici izgovaraju riječ "prisežem".

            Svaki vijećnik potpisuje tekst prisege i predaje je predsjedniku Vijeća.

            Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici Vijeća, kao i zamjenik vijećnika kada počinje obavljati dužnost vijećnika, polažu prisegu na prvoj sjednici Vijeća na kojoj su nazočni.

            III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Članak 10.

            Vijećnik ima prava i dužnosti:

-           sudjelovati na sjednicama Vijeća i na njima govoriti i glasovati;

-           podnositi prijedloge i postavljati pitanja;

-           postavljati pitanja gradonačelniku i njegovim zamjenicima;

-           sudjelovati na sjednicama radnih tijela i u njima govoriti, a u radnim tijelima kojih

            je član i glasovati;

-           prihvatiti izbor u članstvu radnih tijela koji mu svojim odlukama odredi Vijeće.

            Vijećnik nije dužan prihvatiti članstvo u radnom tijelu ako je već prihvatio dužnost člana u dva radna tijela.

           Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena ovim Poslovnikom, odnosno odlukom Vijeća sukladno zakonu i drugim propisima.

Članak 11.

            Vijećniku se dostavljaju:

-           zapisnici sjednica Vijeća;

-           glasila i druge publikacije koje izdaje Vijeće.

            Izvješća, analize i drugi materijali o kojima će se raspravljati u Vijeću, dostavljaju se vijećnicima u sažetku, a na njihov zahtjev dostavit će im se u izvorniku.

            Vijećniku su dostupni svi službeni materijali koji se pripremaju ili prikupljaju u tijelima i stručnim službama grada i drugim tijelima grada, a koji se odnose na teme o kojima se raspravlja u Vijeću.

            Vijećnik može tražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju.

Članak 12.

            Vijećnici su dužni čuvati povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju dužnosti vijećnika i za to su odgovorni prema zakonu.

Članak 13.

            Za vrijeme dok obavlja dužnost vijećnik ne smije u obavljanju gospodarske i druge poduzetničke aktivnosti, bilo za sebe ili svog poslodavca, koristiti i isticati podatak da je član Vijeća.

Članak 14.

            Vijećnicima se izdaje iskaznica vijećnika.

            O izdavanju iskaznica vijećnika i o evidenciji izdanih iskaznica brine se predsjednik Vijeća ili osoba koju predsjednik ovlasti.

Članak 15.

            Vijećnik  od dana konstituiranja Vijeća, odnosno od dana stupanja na dužnost vijećnika, do dana prestanka mandata ima pravo na naknadu utvrđenu Statutom, ovim Poslovnikom odnosno odlukom Vijeća sukladno zakonu i drugim propisima.

Članak 16.

            U Vijeću se mogu osnovati klubovi vijećnika prema stranačkoj pripadnosti.

            Klubovi vijećnika obavezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Vijeća, priložiti svoja pravila rada, te podatke o članovima.

            Predsjednik će klubovima vijećnika, u okviru tehničkih mogućnosti, osigurati uvjete rada.

IV. IZBOR PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA PRAVA I  DUŽNOSTI  PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA

1. Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća

Članak 17.

            Na konstituirajućoj sjednici Vijeća biraju se predsjednik i potpredsjednici Vijeća.

            Predsjednik i potpredsjednici se biraju iz redova članova Vijeća.

            Predloženi kandidati za predsjednika i potpredsjednika ne moraju biti nazočni na sjednici, ali moraju dati pisani pristanak na predloženu dužnost.

            Nakon izbora predsjednika Vijeća, izabrani predsjednik Vijeća zauzima mjesto predsjednika i nastavlja predsjedavati sjednici Vijeća.

Članak 18.

            Pravo predlagati kandidate za predsjednika i potpredsjednike Vijeća ima svaki vijećnik.

            Prijedlozi kandidata za predsjednika i potpredsjednika Vijeća mogu se davati pojedinačno ili skupno (listom).

            Predloženi vijećnik ili vijećnici postaju kandidati za predsjednika ili potpredsjednika Vijeća ukoliko se za prijedlog njihove kandidature javno izjasni dizanjem ruku "za" najmanje 5 vijećnika.

Članak 19.

            Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća provodi se javnim glasovanjem.

            Na prijedlog najmanje pet prisutnih vijećnika, Vijeće može odlučiti da se glasuje tajno.

            Prijedlog da se glasuje tajno predsjedatelj će staviti na glasovanje. Prijedlog je usvojen ukoliko se dizanjem ruku za prijedlog izjasni većina nazočnih vijećnika.

Članak 20.

            Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i oblika.

            Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom.

Čanak 21.

            Tajnim glasovanjem ravna predsjedatelj. Kod tajnog glasovanja predsjedatelju pomažu i dva vijećnika koje izabere Vijeće, vodeći računa o stranačkoj strukturi Vijeća.

            Vijećnicima se predaju glasački listići, a predaju istih, na popisu vijećnika bilježi predsjedatelj ili osoba koju predsjedatelj ovlasti.

            U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića. Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Članak 22.

            Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.

            Glasuje se zaokruživanjem rednog broja ispred kandidata.

            Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim.

            Nevažeći je i nepopunjeni glasački listić, kao i listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate vijećnik glasovao.

Članak 23.

            Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjedatelj objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.

            Privremeni predsjedatelj, u prisutnosti vijećnika koji su mu pomagali, objavljuje koliko je vijećnika od ukupnog broja vijećnika primilo glasačke listiće, koliko je vijećnika ukupno glasovalo, koliki je broj nevažećih listića, te koliko je vijećnika glasovalo za izbor pojedinog kandidata.

            Nakon toga privremeni predsjedatelj proglašava koji su kandidati izabrani.        

Članak 24.

            Ukoliko se predsjednik i potpredsjednik Vijeća biraju javno, glasovanje se provodi tako da se vijećnici izjašnjavaju "za" ili "protiv" prijedloga, odnosno uzdržavanjem od glasovanja.

            Javno glasovanje provodi se istodobnim dizanjem ruku.

            Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjedatelj Vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je "za" prijedlog zatim tko je "protiv" prijedloga odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja.

            Glasove prebrojava privremeni predsjedatelj Vijeća ili osoba koju predsjedatelj ovlasti.

            Rezultat glasovanja utvrđuje i objavljuje predsjedatelj.

Članak 25.

            Za predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova svih vijećnika.

2. Prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Vijeća

Članak 26.

            Predsjednik Vijeća:

-           predstavlja Vijeće;

-           saziva i organizira, te predsjeda sjednicama Vijeća;

-           upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak;

-           predlaže dnevni red sjednice Vijeća;

-           brine se o postupku donošenja akata i odluka;

-           usklađuje rad radnih tijela;

-           objavljuje rezultate glasovanja Vijeća;

-           potpisuje akte i odluke koje donosi Vijeće;

-           upućuje donesene akte i odluke nadležnom tijelu radi proglašenja;

-           daje suglasnost na putovanja vijećnika izvan države, kada im je u svojstvu vijećnika poziv upućen od pojedine strane države ili inozemne i međunarodne organizacije;

-           brine se o suradnji Vijeća s gradonačelnikom;

-           određuje sastav privremenih delegacija Vijeća za posjete stranim predstavničkim  tijelima i organizacijama;

-           ostvaruje i druga prava i dužnosti utvrđena Statutom, ovim Poslovnikom, odnosno odlukom Vijeća sukladno zakonu i drugim propisima.

            Predsjednik Vijeća, prema potrebi saziva međustranački kolegij, koji se sastoji od predsjednika klubova Vijećnika.

            Potpredsjednici Vijeća pomažu u radu predsjedniku Vijeća, a u njegovoj odsutnosti i po njegovom ovlaštenju, obavljaju poslove iz njegove nadležnosti.

            U odsutnosti predsjednika Vijeća sazivanje, organiziranje i predsjedavanje sjednicama Vijeća, kao i druge poslove u svezi s tim, obavlja potpredsjednik Vijeća.

 

V. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I GRADONAČELNIKA,

    TE NJEGOVIH ZAMJENIKA

Članak 27.

            Gradonačelnik i njegovi zamjenici nazoče sjednicama Gradskog vijeća i sudjeluju u njegovom radu.

            Gradonačelnik određuje izvjestitelja za točke dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Gradskog vijeća.

Članak 28.

            Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Gradskog vijeća i radnih tijela Gradskog vijeća, sudjeluje u njegovu radu, iznosi stajališta gradonačelnika, daje obavijesti i stručna objašnjenja, te obavještava gradonačelnika o stajalištima i mišljenjima Gradskog vijeća, odnosno radnih tijela.

            Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, Gradsko vijeća ili radno tijelo može, a smatra li da je prisutnost izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

Članak 29.

            Način i postupak pokretanja razrješenja gradonačelnika i njegovih zamjenika propisan je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Statutom Grada Donjeg Miholjca.

VI. RADNA TIJELA VIJEĆA

Članak 30.

            Za proučavanje i razmatranje pojedinih područja, pripremu i predlaganje odluka i drugih akata iz nadležnosti Vijeća, Vijeće osniva stalna i povremena povjerenstva, komisije i druga radna tijela.

Članak 31.

            Radno tijelo Vijeća osniva se odlukom kojom se utvrđuje djelokrug, sastav i broj članova radnog tijela.

Članak 32.

            Radno tijelo ima predsjednika i određeni broj članova, koje bira Vijeće.

            Predsjednik i članovi radnog tijela biraju se među vijećnicima, tako da sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkoj strukturi Vijeća.

            U radno tijelo Vijeća mogu se kao članovi imenovati i pojedini znanstveni, stručni ili javni djelatnici.

Članak 33.

            Pravo predlagati kandidate za predsjednike i članove pojedinih radnih tijela Vijeća ima svaki vijećnik.

            Predloženi vijećnik ili vijećnici postaju kandidati za predsjednika ili članove radnog tijela ukoliko se za prijedlog njihove kandidature javno izjasni dizanjem ruku "za" najmanje 5 vijećnika.

            Izbor predsjednika i članova pojedinog radnog tijela provodi se javnim glasovanjem.

            Za predsjednika i člana pojedinog radnog tijela izabran je kandidat koji dobije većinu glasova nazočnih vijećnika.

Članak 34.

            Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira rad radnog tijela, saziva ga, predlaže dnevni red i predsjeda njegovim sjednicama.

            Mandat predsjednika i članova radnog tijela traje do isteka mandata saziva Vijeća.

            Predsjednik i članovi radnog tijela mogu podnijeti ostavku.

            U slučaju ostavke Vijeće bira na prvoj idućoj sjednici novog člana radnog tijela.

            Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik na osobnu inicijativu, a dužan ju je sazvati na obrazloženi zahtjev predsjednika Vijeća ili trećine članova radnog tijela.

            Ukoliko predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kada ju je dužan sazvati, sjednicu će sazvati predsjednik Vijeća.

            Predsjednika radnog tijela u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje član kojeg odredi radno tijelo.

Članak 35.

            Radna tijela donose odluke većinom glasova nazočnih članova, a o radu na sjednici vodi se zapisnik.

            Pozive i materijale, odnosno zaključke sa svojih sjednica radno tijelo dužno je dostaviti predsjedniku Vijeća, odnosno osobi koju on ovlasti za koordiniranje rada radnih tijela Vijeća.

            Radno tijelo podnosi izvješće o svom radu Vijeću najmanje jednom godišnje, odnosno kada to Vijeće zatraži.

VII. NAČIN RADA I ODLUČIVANJA VIJEĆA

1.  Sazivanje sjednice

Članak 36.

            Rad Vijeća odvija se na sjednicama.

            Sjednice Vijeća saziva predsjednik Vijeća po potrebi, u skladu s usvojenim Programom rada Vijeća za kalendarsku godinu, a najmanje jednom u tri mjeseca.

            Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova Vijeća u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

            Ukoliko predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu u roku iz prethodnog stavka ovog članka, sjednicu će sazvati gradonačelnik u roku 15 dana.

            Nakon proteka rokova iz stavka 4. ovog članka sjednicu Vijeća može sazvati na zahtjev 1/3 članova Vijeća čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 37.

            Za sjednice Vijeća dostavlja se vijećnicima prijedlog dnevnog reda s materijalima koji čine prilog uz svaku točku dnevnog reda, tekst i obrazloženje podnesenog prijedloga, te skraćeni zapisnik prethodne sjednice.

            Prijedlog dnevnog reda s materijalima dostavlja se vijećnicima u pravilu najkasnije pet dana prije dana za koji je sjednica zakazana.

            U slučaju kada je neophodno hitno donijeti pojedini akt, predsjednik Vijeća može sazvati sjednicu Vijeća bez dostavljanja dnevnog reda i materijala u roku iz stavka 2. ovog članka, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici.

Članak 38.

            Sjednice Vijeća mogu se sazvati I elektroničkim putem, te se ista može održati putem video veze, odnosno video konferencijom.

2. Otvaranje i tijek sjednice

Članak 39.

            Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a u njegovoj spriječenosti ili odsutnosti potpredsjednik Vijeća.

            Za vrijeme zamjene predsjednika, potpredsjednik ima sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća.

Članak 40.

            Nakon otvaranja sjednice Vijeća predsjednik utvrđuje nazočnost potrebnog broja vijećnika, obavještava o tome vijećnike, te koji su ga vijećnici obavijestili o spriječenosti prisustvovanju sjednici.

            Sjednica Vijeća može se održati ukoliko je nazočna većina svih vijećnika.

Članak 41.

            Nazočnost većine vijećnika utvrđuje se prozivanjem vijećnika.

            Nazočnost se mora utvrditi na početku sjednice. U slučaju potrebe nazočnost se može utvrditi i tijekom sjednice kada predsjednik ocijeni da više nije nazočan dovoljan broj vijećnika ili kada to zatraži najmanje tri vijećnika.

            Ukoliko predsjednik na početku sjednice utvrdi da sjednici nije nazočna većina svih vijećnika Vijeća, odgađa sjednicu Vijeća za određeno vrijeme. Ukoliko tu činjenicu predsjednik utvrdi tijekom sjednice, sjednicu prekida i zakazuje nastavak sjednice.

            O odgodi sjednice pismeno se izvješćuju i odsutni vijećnici.

Članak 42.

            Prije utvrđivanja dnevnog reda sjednice, Vijeće sa abecedne liste vijećnika, bira dva ovjerovitelja zapisnika. Nakon toga Vijeće razmatra zapisnik o radu s prethodne sjednice Vijeća.

Članak 43.

            Dnevni red sjednice Vijeća utvrđuje se na početku sjednice.

            Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća.

            U prijedlogu dnevnog reda predsjednik obavezno uvrštava točke dnevnog reda koje predloži gradonačelnik u pismenoj formi.

            Svaki vijećnik ima pravo predložiti izmjenu i dopunu dnevnog reda.

            Nakon predlaganja izmjena i dopuna dnevnog reda, najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red ispravi ili dopuni pojedinim predmetom.

            Poslije donošenja odluka iz prethodnog stavka, predsjednik Vijeća daje na usvajanje dnevni red u cijelosti.

            Prijedlozi izmjena i dopuna dnevnog reda, kao i dnevni red u cijelosti, usvajaju se većinom glasova nazočnih vijećnika.

            Ukoliko sjednica Vijeća traje dulje od jednog dana, predsjednik Vijeća može naknadno predložiti nadopunu dnevnog reda novim predmetima.

Članak 44.

            Nakon utvrđivanja dnevnog reda sjednice Vijeća prelazi se na raspravljanje i to redoslijedom utvrđeni dnevnim redom.

            Tijekom sjednice može se izmijeniti redoslijed razmatranja pojedinih pitanja.

            Na početku rasprave o svakom pitanju predlagatelj može davati dopunsko usmeno obrazloženje.

Članak 45.

            U radu i odlučivanju na sjednici Vijeća imaju pravo i dužnost sudjelovati svi vijećnici.

            Pročelnici upravnih tijela sudjeluju u radu sjednice Vijeća kada su na dnevnom redu pitanja iz djelokruga rada tih tijela, te po potrebi daju objašnjenja, kao i odgovore na pitanja vijećnika.

            U radu sjednice Vijeća kao gosti nazoče svi koje je pozvao predsjednik Vijeća.

Članak 46.

            Prijave za sudjelovanje u raspravi podnose se predsjedniku prije rasprave i tijekom rasprave, sve do njezinog zaključenja.

            Tijekom rasprave vijećnici mogu iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja, te postavljati pitanja u svezi sa predloženim rješenjima.

            Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.

            U raspravi se govori najduže 10 minuta. Vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i duže.

            Na sjednici se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput. Ukoliko o istoj temi isti vijećnik govori drugi i svaki slijedeći put može govoriti najviše 3 minute.

            Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.

            Predsjednik Vijeća osigurava da govornik ne bude ometen ili spriječen u svom govoru.

Članak 47.

            Predsjednik Vijeća daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili, s tim da u redoslijedu govornika prednost imaju predsjednici klubova vijećnika.

            Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika i povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik će dati riječ čim to ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati dulje od tri minute.

Članak 48.

            Predlagatelj može, tijekom rasprave sve do donošenja odluke o prijedlogu, svoj prijedlog povući.        

           O povučenom prijedlogu prestaje rasprava.

Članak 49.

            Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.

            Kada se iscrpi utvrđeni dnevni red sjednice, predsjednik Vijeća zaključuje sjednicu.

3. Odlučivanje

Članak 50.

            Na sjednici Vijeća se o svakom predmetu iz utvrđenog dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako je Poslovnikom predviđeno drukčije.

            Odluke Vijeće donosi većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova Vijeća, ukoliko Statutom Grada, Zakonom ili drugim propisom nije utvrđena druga većina.

            Statut Grada, Proračun i Završni račun Vijeće donosi većinom glasova svih članova Vijeća.        

            Ukoliko je ovim Poslovnikom predviđeno da se pojedini akti donose na prijedlog određenog broja vijećnika, prijedlog se smatra podnesenim ako ga podnese jedan vijećnik, a podrži javnim glasovanjem pet vijećnika.

Članak 51.

            Postupak donošenja akata i odluka pokreće se podnošenjem prijedloga za donošenje akata i odluka, uz koji se mora priložiti tekst prijedloga tih akata i odluka.

            Pravo predlagati akte i odluke Vijeća ima svaki vijećnik, radna tijela Vijeća, gradonačelnik i njegovi zamjenici.           

            Ukoliko je predlagatelj pojedini vijećnik ili grupa vijećnika, gradonačelnik ili njegovi zamjenici mogu zatražiti da se prije odlučivanja prijedlog dostavi radnoj grupi nadležnoj za taj prijedlog, te da se o prijedlogu raspravlja i odlučuje tek nakon što radna grupa iznese svoje mišljenje o prijedlogu.

            Isti zahtjev mogu postaviti i klubovi vijećnika.

Članak 52.

            Prijedlog akta i odluke sadrži:

-           prijedlog za donošenje odluke i akta,

-           zakonsku osnovu donošenja,

-           ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se odnose na sadržaj prijedloga,

-           ocjenu potrebnih sredstava za provođenje akta i odluke,

-           tekst prijedloga,

-           tekst prijašnje odluke i akta ukoliko se novim aktom i odlukom traži njihova izmjena,

-           odgovarajuća dokumentacija, ali samo ukoliko je neophodna za donošenje akta i  odluke.        

           Prijedlogu se prilaže i mišljenje odgovarajućeg radnog tijela ukoliko je ono o njemu zauzelo stav.

Članak 53.

            O prijedlogu akta i odluke može se voditi rasprava u Vijeću. O prijedlogu raspravljaju vijećnici u svoje ime i u ime klubova vijećnika, te u ime radnih tijela čiji su članovi.         

            Svi ovlašteni predlagači mogu podnositi amandmane na prijedlog odluke ili općeg akta.

            Amandmani se podnose u pisanom obliku.

            Amandmani se mogu podnositi od trenutka podnošenja prijedloga odluke ili općeg akta do zaključenja rasprave o tom prijedlogu.

            O amandmanima se glasuje prije glasovanja o prijedlogu odluke ili općeg akta.

            Amandman je prihvaćen kada za njega glasa većina nazočnih vijećnika.

            Nakon završene rasprave o prijedlogu odluke i akta prelazi se na glasovanje.

Članak 54.

            Glasovanje na sjednici u pravilu je javno.      

            Vijećnici glasuju tako da se izjašnjavaju "za" ili "protiv" prijedloga.

            Javno glasovanje provodi se istovremeno, dizanjem ruku ili poimeničnim izjašnjavanjem.

            Predsjednik Vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je "za" prijedlog, zatim tko je "protiv" prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja.

            Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani vijećnik ustane i izgovara "za" ili "protiv" prijedloga, odnosno uzdržan.

            Na prijedlog najmanje pet vijećnika Vijeće može odlučiti da se poimenično javno glasuje.

            Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Tajnim glasovanjem upravlja predsjednik Vijeća uz pomoć dva vijećnika koje izabere Vijeće, vodeći računa o stranačkoj strukturi Vijeća.

            O tajnom glasovanju vodi se posebni zapisnik.

            Predsjednik Vijeća utvrđuje i objavljuje rezultate.

4. Održavanje reda na sjednici

Članak 55.

            Red na sjednici osigurava predsjednik Vijeća.

            Ukoliko predsjednik Vijeća ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, može vijećniku izreći disciplinsku mjeru.

            Za remećenje reda na sjednici predsjednik Vijeća može izreći slijedeće disciplinske mjere: opomenu, opomenu s unošenjem u zapisnik, opomenu s oduzimanjem riječi, opomenu s oduzimanjem riječi i isključenjem sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o pojedinoj točki dnevnog reda, te opomenu s isključenjem sa sjednice.

            Predsjednik može, ukoliko se i nakon izricanja ovih mjera ne uspostavi red na sjednici, odrediti kraći ili duži prekid sjednice.

5. Zapisnik

Članak 56.

 

            O radu sjednice vodi se zapisnik.

            Zapisnik sadrži podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o provedenoj raspravi, te o donesenim odlukama.

            U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinim točkama.

Članak 57.

            Vijećnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

            O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.

            Prihvaćene primjedbe unose se u zapisnik sjednice na kojoj su iznijete, a odgovarajuće izmjene i dopune u zapisnik prethodne sjednice.

            Zapisnik na koji nije bilo primjedbi, odnosno koji je izmijenjen sukladno prihvaćenim primjedbama smatra se usvojenim.

Članak 58.

            Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik i dva ovjerovitelja.

            Izvornike zapisnika sjednica Vijeća čuva predsjednik Vijeća.

            Svaki vijećnik ima pravo uvida u izvornik zapisnika.

Članak 59.

            Sjednice Vijeća tonski se snimaju.

            Vijećnicima, na njihov zahtjev, mora biti omogućeno preslušavanje tonske snimke sjednice.

6. Javnost rada

Članak 60.

            Rad Vijeća je javan. Nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno u slučajevima predviđenim posebnim zakonom ili općim aktom.

            Vijeće, odnosno radno tijelo, obavještava javnost o svom radu, stavovima i odlukama koje je donijelo, kao i o temama o kojima je raspravljalo.

            Javnost može biti djelomično ograničena tehničkim ograničenjima, s time da se nazočnost novinara ne ograničava.

            Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni materijali i dokumenti Vijeća koji su, u skladu s posebnim propisima, klasificirani stupnjevima tajnosti prema posebnom zakonu.

            Način rukovanja dokumentima koji se smatraju tajnim tajnom uređuje se uputom predsjednika Vijeća.

           Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o rezultatima rada Vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i druga sredstva priopćavanja.

            Konferencija za tisak održava se po odluci Vijeća uz suglasnost predsjednika Vijeća. Tiskovnu konferenciju može održati i radno tijelo uz suglasnost predsjednika Vijeća.

VIII.  DONOŠENJE POSLOVNIKA GRADSKOG VIJEĆA

Članak 61.

            Poslovnik Gradskog vijeća donosi se većinom glasova svih vijećnika Gradskog vijeća po postupku propisanom za donošenje odluka i drugih općih akata.

            Predlagatelj Poslovnika je Odbor za izradu Statuta Grada Donjeg Miholjca i Poslovnika Gradskog vijeća.

            Postupak za promjenu Poslovnika pokreće se na način i po postupku utvrđenom za promjenu Statuta Grada Donjeg Miholjca.

IX. PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 62.

            Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmi dan od dana objave u Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:

Damir Kupanovac,v.r.

 

U Službenom glasniku br. 2/13 objavljen je

POSLOVNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA

POSLOVNIKA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DONJEG MIHOLJCA

Članak 1.

Članak 3. mijenja se i glasi:

«Konstituiranje Vijeća obavlja se u skladu s odredbama Zakona lokalnim izborima.»

Članak 2.

Članak 4. mijenja se i glasi:

«Vijeće se smatra konstituiranim izborom predsjednika vijeća na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina vijećnika.»

Članak 3.

U članku 5. stavak 1. mijenja se i glasi:

«Konstituirajućoj sjednici Vijeća do izbora predsjednika predsjeda prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova – privremeni predsjedatelj.»   

Članak 4.

U članku 17.  iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

«Jedan potpredsjednik se bira iz reda predstavničke većine, a drugi iz rade predstavničke manjine, na prijedlog predstavničke manjine».

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4., a stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 5.

U članku 24. stavku 1. riječ «potpredsjednik» zamjenjuje se riječju «potpredsjednici».

U stavku 3. riječ «uzdržao» zamjenjuje se riječju «suzdržao».

Članak 6.

U Članku 25. riječ «potpredsjednik» zamjenjuje se riječju «potpredsjednici».

 

Članak 7.

U Članku 27. stavku 1. riječ «njegovi» zamjenjuje se riječju «njegov».

Članak 8.

U članku 36. stavku 4. brojka 15 zamjenjuje se brojkom 8.

Članak 9.

U članku 50. stavku 3. riječi «završni račun» mijenja se u «godišnji obračun».

Članak 10.

Ovlašćuje se Odbor za Statut i Poslovnik da utvrdi i izda pročišćeni tekst Poslovnika.

Članak 11.

Ovaj Poslovnik o izmjenama i dopunama poslovnika stupa na snagu osmi dan od dana objave u «Službenom glasniku Grada Donjeg Miholjca.»

 

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:

Damir Kupanovac,v.r.